[Виши научни сарадник невладине организације “Историјски пројекат Сребреница” др Љубиша Симић крајем јуна 2011. године сведочио је у својству вештака одбране у предмету Јевић и остали пред Државним судом БиХ у Сарајеву. Његово сведочење односило се на форензички материјал у вези са погибијом 13. јула 1995. муслиманских заробљеника који су били заточени у просторијама пољопривредне задруге у месту Кравица. Основне чињенице нису спорне. Један од заробљеника отео је пушку из руку једног од српских стражара и почео је да пуца. Као последица, стражар је био убијен, а неколико стражара било је рањено. Преостали стражари су одреаговали употребом прекомерне силе. Уместо да инцидент ставе под контролу, они су почели насумице и недискриминирајући да пуцају у заробљенике. На крају, скоро сви заробљеници у хангару задруге били су побијени. Оптужени у предмету Јевић терете се не само за тај инцидент већ по линији удруженог злочиначког подухвата и за све наводне жртве у Сребреници, око 8,000. Конкретно што се тиче Кравице, кључно спорно питање је колико се заробљеника налазило у хангару, од чега зависи приближан број настрадалих од ватре разјарених стражара. Поузданих података нема. Тужилаштво тврди да их је било преко хиљаду, што је са њиховог становишта разумљиво зато што их хиљаду  додатних жртава у значајној мери приближава магичном броју од 8,000. Међутим, одбрана инсистира да се на то питање одговори не помоћу нагађања него искључиво са ослонцем на расположиве форензичке доказе. Вештак Тужилаштва, др Ведо Туцо, довијао се на разне начине да користећи врло специфично тумачење ДНК података цифру побијених заробљеника максимално повећа. Као што се из његовог извештаја суду, који доносимо у продужетку, може видети његова је теза (слично као и његовог колеге др Рифата Кешетовића у процесу Пелемиш и Перић) да ако се утврди макар само једна ДНК веза за неку од примарних гробница Глогова 1 – 9, онда се целокупан садржај такве секундарне гробнице мора убројати међу жртве Кравице. Дефиниција „везе“ коју су суду понудили др Кешетовић и др Туцо је да, ако у некој секундарној гробници има, на пример, 100 тела али само једно од њих је помоћу ДНК повезано са неким телом или делом тела у једној од примарних, онда се целокупан садржај те секундарне гробнице мора сматрати жртвама маскра из примарне, у овом случају у хангару у Кравици. Пошто се делови тела који се могу повезати са једном од примарних гробница често налазе у по неколико секундарних гробница, на овакав начин импровизује се аргуменат за преузимање више стотина тела из разних гробница која немају директну везу са Кравицом и њихово додавање посмртним остацима за које би се за извесним степеном сигурности могло рећи да припадају жртвама из хангара у Кравици. Др Симић се у свом вештачком извештају енергично супротставља оваквом прилазу, за који сматра да је ненаучан и залаже се да суд узме у обзир само она тела за која се може поуздано утврдити да припадају жртвама, или која су у непосредној ДНК вези са њима. Овај судски дуел је још један пример како се ДНК налази који се производе у лабораторијама ICMP злоупотребљавају. Као и увек, пред наше читаоце стављамо аргументе обе стране, др Љубише Симића и др Веде Туце и др Рифата Кешетовића.]

Ovaj izveštaj biće baziran na analizi autopsijskih izveštaja koje sam kao član tima odbrane i deo forenzičkog tima dobio na proveru a tiču se masovnih grobnica otkopanih u regionu Srebrenice za koje se pretpostavlja da pripadaju srebreničkim žrtvama. U ovom konkretnom slučaju koji se odnosi na optuženog g. Jevića znacaj imaju Ravnice i Glogova kao primarne grobnice te Zeleni Jadar 5 kao sekundarne grobnice.

Pošto nisam prisustvovao iskopavanjima na terenu moji zaključci se baziraju na uvidu u dokumenta koja su sačinili stručnjaci Medjunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu kao i drugi relevantan materijal koji mi je odbrana stavila na raspolaganje. Dugi deo odnosi se na analizu izveštaja g. Tuce, svedoka tužilastva u pomentom predmetu koji se vodi protiv optuzenog g. Jevića, i propratnog materijala koji je uz taj izveštaj priložen.

Ovaj izvestaj sadrži:

1. Analizu pimarne grobnice Ravnice;
2. Analizu sekundarne grobnice Zeleni Jadar;
3. Analizu grobnica Glogova 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9
4. Osvrt na svedočenje g. Tuce;
5. Kompletan forenzički material za masovne grobnice Ravnice, Zeleni Jadar i Glogova;
6. Izdvojene autopsijske izveštaje iz gore navedenih grobnica.

Izveštaji forenzičkih stručnjaka MKTBJ sačinjeni su tako da oni pružaju uvid o predmetima i odeći koji su pronadjeni, o povredama pronadjenim na telima, o prisustvu i vrsti projektila i na kraju o uzroku i načinu smrti nastradale osobe. Veštak tuzilastva u ovom predmetu, g. Tuco u principu uvažava takav pristup u opisu procedure koje se prilikom obdukcije drže on i njegova organizacija.

Iz izveštaja stručnjaka MKTBJ moglo se videti da su tela na gore navedenim lokalitetima bila u poodmaklim fazama raspadanja, s tim sto je značajan deo posmrtnih ostataka bio potpuno skeletizovan. [Treba napomenuti da to ne predstavlja iznenadjenje jer proces raspadanja zavisi od više faktora tako da je moguće naći tela u istoj grobnici koja se nalaze u različitim fazama dezintegracije. Za potpuno raspadanje mekih tkiva potrebno je 5-10 godina, s tim sto brzina raspadanja zavisi kako od samog terena, tako i od samog leša, kao i od procesa ukopavanja.]

Da bi bilo jasnije navešćemo faktore koji utiču na proces truljenja i raspadanja leša:

1. Spoljni faktori kao temperatura, vlažnost vazduha; osrednja vlažnost i prisustvo vazduha ubrzavaju raspadanje leša.
2. Okolina: prisustvo insekata glodara i crva ubrzava raspadanje leša.
3. Prisustvo organskih i neorganskih materija, prirodnog ili veštačkog porekla ubrzavaju proces raspadanja leša.
4. Odeća i razni pokrivači utiču na proces raspadanja.
5. Uzrok smrti i konstitucija leša. Gojazni leševi se brze raspadaju, takodje leševi osoba umrlih od sepse, zapaljenja pluća itd. trule brže od ostalih.
6. Dubina na kojoj su sahranjeni leševi i sastav zemljišta: leševi koji su sahranjeni plitko na manje od 50cm podležu bržem raspadanju.
Druga stvar koja nas zanima, a koja je jedna od najbitnih, je utvrdjivanje uzroka smrti. Sa napredovanjem faze raspadanja utvrdjivanje uzroka smrti postaje teže, ali ne i nužno nemoguća misija. Obzirom da se procesom raspadanja gubi meko tkivo koje može dati važne podatke o ulaznoj i izlaznoj rani, pravcu strelnog kanala, barutnim česticama itd., jasno je da se trulenjem deo tih podataka gubi. U takvim okolnostima kosti su dobar izvor podataka i mogu biti vrlo informativne, iako na osnovu povreda na njima ne možemo sa 100% verovatnoce tvrditi da li su iste nastale zaživotno ili neposredno nakon smrti, što bi u slučaju da imate meka tkiva bilo moguće utvrditi.
Primarna masovna grobnica Ravnice
Naša analiza podataka iz masovne grobnice Ravnice pokušaće da odgovori na nekoliko ključnih pitanja, a to su broj stradalih, uzroci smrti, broj pronadjenih ligatura i/ili poveza preko očiju, te ukupan broj butnih kostiju. Otkopavanja na ovom lokalitetu vršena su u septembru 2000. i tokom avgusta i septembra 2001. godine.
Masovna grobnica Ravnice našom analizom svakog pojedinačnog izveštaja dala je sledeće rezultate:

1. Ukupan broj izveštaja sa oznakom B(body) sto bi sugerisalo da se radi o kompletnom ili skoro kompletnom telu je 154. Od toga uzrok smrti je utvrdjen kod 140 tela.

2. Ukupan broj izveštaja sa oznakom BP(body part) , što bi sugerisalo da se radi samo o delu tela, ponekad o jednoj izolovanoj kosti je 345. Uzrok smrti nije utvrdjen u 277 slučajeva.

3. Ukupan broj ligatura koji je pronadjen na telima je 1.

4. Analiza butnih kostiju pokazuje da u masovnoj grobnici Ravnice ima 221 desna i 224 leve butne kosti.

Vecina ostataka po opisima izveštaja stručnjaka Haskog tribunala bila je u momentu otkopavanja u poodmakloj fazi raspadanja, pri čemu je značajan procenat ostatka bio skeletizovan. U nekoliko slučajeva pronadjeni su tragovi mekih tkiva na kostima te unutrašnji organi.

Drugo pitanje koje treba razmotriti je ukupan broj tela u grobnici. Kao sto se moze videti iz autopsijskih izvestaja u 345 istih pronadjeni ostaci broje samo deo tela, ponekad samo jednu izolovanu kost ili nekoliko njih.

U takvim situacijama butne kosti mogu da nam daju dragocene podatke. Prebrojavanjem istih došli smo do zaključka da u grobnici ima 221 desna i 224 leve butne kosti sto daje odgovor na pitanje koliko tamo ima tela (aproksimativno). Ostavljamo mogućnost da je u pojedinim slučajevima od jedne osobe pronadjena samo po jedna butna kost, obzirom da je po tvrdjama Tribunala bilo izmeštanja posmrtnih ostataka u druge (sekundarne) masovne grobnice. Ovo pitanje bi se lako rešilo DNK analizom koju mi nismo uspeli da pribavimo, delimično zbog Tribunala koji je na ovu temu raspravljao na zatvorenoj sednici, a delimično zato što nam ICMP od svoje DNK analize nije dostavio rezultate, niti potrebnu dokumentaciju koja bi omogućila nezavisnu proveru tih rezultata.

Sekundarna masovna grobnica Zeleni Jadar

Sa obzirom na to da je grobnica Zeleni Jadar otkopana u oktobru 1998 i da se radi o sekundarnoj grobnici jasno je da nije bilo ostataka mekih tkiva sem u nekoliko sporadičnih slučajeva gde su pronadjeni ostaci tetiva na kostima, pa su i zaključci stoga bazirani uglavnom na osnovu tragova pronadjenih na kostima.

Analiza ove masovne grobnice donosi sledeće rezultate:

1. Broj kompletnih ili skoro kompletnih tela u ovoj grobnici je 74 a od toga u 19 slučajeva nije utvrdjen uzrok smrti.

2. Nekompletnih tela (samo gornja ili donja polovina tela) je bilo 58 od čega u 28 slučajeva nije utvrdjen uzrok smrti.

3. Ostatak od 64 izveštaja odnosio se na “body parts” (delovi tela), gde u 54 slučaja nije utvrdjen uzrok smrti.

4. Na ostacima 2 tela pronadjene su ligature i ili povez preko ociju.

5. Analizom butnih kostiju pronadjeno je 116 desnih i 113 levih butnih kostiju uz nekoliko fragmenata na osnovu kojih se nije moglo odrediti da li pripadaju desnoj ili levoj butnoj kosti.

6. Kao uzrok smrti u 17 slučajeva navodi se povreda od šrapnela

7. Na 13 tela nadjeni su metalni fragmenti za koje nije utvrdjeno poreklo

Ovaj podatak o broju butnih kostiju, s obzirom da nismo imali uvid u DNK nalaze, daje mogućnost da izvedemo zaključak o tome koliko se tela (aproksimativno) u ovoj masovnoj grobnici nalazi, iako opet postoji mogućnost da je taj broj veći, obzirom da se radi o sekundarnoj grobnici i da su od pojedinih tela pronadjene samo pojedinačne kosti, što bi se DNK analizom, te reasocijaciom ostataka rešilo.

Masovne grobnice Glogova:

Ukupan broj grobnica: 9

Sve masovne grobnice Glogova otkopane su u septembru i oktobru 1999, sa izuzetkom masovne grobnice Glogova 1 koja je otkopana 2001. godine.

Analiza ovih masovnih grobnica donosi sledeće rezultate:

1. Broj kompletnih ili skoro kompletnih tela u ovim grobnicama je 232 a od toga u 29 slučajeva nije utvrdjen uzrok smrti.

2. Nekompletnih tela (samo gornja ili donja polovina tela) je bilo 48 od čega u 35 slučajeva nije utvrdjen uzrok smrti.

3. Ostatak od 338 izveštaja odnosio se na “body parts” (delovi tela), gde u 320 slučaja nije utvrdjen uzrok smrti.

4. Na ostacima 14 tela pronadjene su ligature i / ili povez preko očiju.

5. Analizom butnih kostiju pronadjeno je 275 desnih i 273 leve butne kosti uz nekoliko fragmenata na osnovu kojih se nije moglo odrediti da li pripadaju desnoj ili levoj butnoj kosti. (Za grobnice od Glogova 1-6)

6. Na 35 tela pronadjen je šrapnel , te je isti i naveden kao uzrok smrti.

7. Blast povrede su bile uzrok smrti kod 32 osobe.

8. Brojni metalni fragmenti različitog porekla pronadjeni su medju ostacima.

Sve blast povrede, kao i tela gde se uzrok smrti navodi kao povreda naneta šrapnelom odnose se na primarnu masovnu grobnicu Glogova 1.

Broj izveštaja u grobnici Glogova 1 označen sa B(body) je 128, a uzrok smrti utvrdjen je u 116 slučajeva. Broj izveštaja označen sa BP( body part) u istoj grobnici je 178, od čega je u 11 slučajeva utvrdjen uzrok smrti.

Broj izveštaja u grobnici Glogova 2 označen sa B(body) je 11, uzrok smrti je utvrdjen u 5 slučajeva, broj izveštaja označen sa BP(body part) je 74.

Broj izveštaja u grobnici Glogova 3 označen sa B(body) je 6, u svih 6 slučajeva utvrdjen je uzrok smrti, broj izveštaja označenih sa BP(body part) je 13.

Broj izveštaja u grobnici Glogova 4 označenih sa B(body) nema, ostatak od 3 izveštaja obeležen je oznakom BP(body part).

Broj izveštaja u grobnici Glogova 5 označenih sa B(body) je 73 uzrok smrti je utvrdjen u 54 slučaja, dok je ostatak od 60 izveštaja obeležen oznakom BP(body part).

Broj izveštaja u grobnici Glogova 6 označenih sa B(body) nema, 8 izveštaja ima oznaku BP( body part).

Broj izveštaja u grobnici Glogova 7 označenih sa B(body) je 22, 26 izveštaja ima oznaku BP( body part).

Broj izveštaja u grobnici Glogova 8 označenih sa B(body) nema, 5 izveštaja ima oznaku BP( body part).

Broj izveštaja u grobnici Glogova 9 označenih sa B(body) je 14, 12 izveštaja ima oznaku BP( body part).

Primarne masovne grobnice Glogova i sekundarne masovne grobnice: analiza izveštaja g. Tuce

Analizirajući izveštaje g. Tuce a koji se odnose na identifikovane osobe iz navedenih grobnica i grobnica koje je ICMP obradjivao po prestanku rada Tribunala na otkopavanjima i analizama masovnih grobnica dolazimo do zaključka da u jednom značajnom procentu identifikovanih tela uzrok smrti nije utvrdjen.

Ravnice: za 21 telo nije utvrđen uzrok smrti, a identifikovano je po ICMP 175 tela.

Glogova 1: za 25 tela nije utvrdjen uzrok smrti, a identifikovano je po ICMP 196 tela.

Glogova 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9: za 57 tela nije utvrdjen uzrok smrti, a identifikovano je po ICMP 145 tela .

Zeleni Jadar 5: za 46 tela nije utvrdjen uzrok smrti, a identifikovano je po ICMP 135 tela.

Druga činjenica koja se ne može zaobići jesu tela gde je kao uzrok smrti navedena eksplozivna povreda ili sumnja na eksplozivnu povredu.

Broj identifikovanih osoba kod kojih je kao uzrok smrti navedena eksplozivna povreda ili sumnja na explozivnu povredu je 51 kada je reč o masovnoj grobnici Glogova 1, dok je kod masovne grobnice Zeleni Jadar taj broj 8.

Sa druge strane u pojednim zaključcima o smrtnom ishodu koje su sačinili stručnjaci ICMP-a kao uzrok smrti pominje se moguće razaranje glave ili sumnja na razaranje glave. Takvih izveštaja ima u masovnim grobnicama Budak 1 i Blječeva.

Prvo pitanje koje se nameće kada u zaključku o uzroku smrti stoji sumnja na razaranje glave je da li ta glava uopšte postoji, jer glava je ili razorena ili nije i bar tu ne bi trebalo da bude nikakve sumnje.

Sličnih primera nedoslednosti i nejasnosti u izveštajima stručnjaka ICMP-a ima i po drugim parametrima, posebno kada su u pitanju zaključci o uzroku smrti. Na žalost mi nismo u mogućnosti da podvrgnemo analizi njihove rezultate, kao ni autopsijske izveštaje jer ih oni sudu ne dostavljaju, a kamoli drugim organizacijama, na nezavisnu proveru i analizu. Njihova praksa do sada bila je da sudu dostavljaju potvrde o smrti koje su u analitičkom smislu potpuno beskorisne.

Posebne nejasnoće ostavlja priložena tabela povezanosti primarne masovne grobnice Glogova 1 sa ostalim masovnim grobnicama.

Na osnovu pregleda priloženog materijala jasno je da pozitivan DNK matching ili poklapanje podrazumeva da su ostaci od iste osobe pronadjeni i u primarnoj i u sekundarnoj masovnoj grobnici. Svaki drugi vid povezivanja grobnica na osnovu DNK analize je plod mašte i nagadjanja.

Obzirom da nigde u tabeli nije navedeno za koliko tela postoji pozitivan DNK matching, našom analizom došli smo do sledećih podataka.

Identifikovana tela u primarnim masovnim grobnicama Glogova čiji je manji deo posmrtnih ostataka pronadjen u nekoj od sekundarnih masovnih grobnica

Glogova 1 matching

Glogova 1- Zeleni Jadar 5 (6 tela)
Glogova 1- Zeleni Jadar 4 (1 telo)
Glogova 1- Zeleni Jadar 6 (1 telo)
Glogova 1- Zeleni Jadar 8 (3 tela)
Glogova 1- Glogova 2 (1 telo)
Glogova 1- Budak 1 (2 tela)
Glogova1- Budak 2 (5 tela)
Glogova1- Blječeva 3 (5 tela)
Glogova1- Pusmulići 1 (1 telo)
Glogova1- Pusmulići 2 (1 telo)

Iz navedenog je jasno da se DNK analizom, samo za tela za koja postoji pozitivno DNK poklapanje izmedju navedene primarne grobnice Glogova 1 i navedenih sek. grobnica moze tvrditi da imaju isto poreklo tj da navedena tela pronadjena u sekundarnim grobnica poticu iz, u ovom konkretnom slucaju masovne grobnice Glogova 1. Za ostala tela iz sek. grobnica koja nemaju pozitivno DNK preklapanje takve tvrdnje se na osnovu DNK analize ne mogu izvoditi.

Iako je navedeno poznato i stručnjacima ICMP-a oni ne samo da celokupan sadržaj sekundarnih masovnih grobnica povezuju sa primarnom grobnicom, nego idu i korak dalje, pa i sekundarne grobnice koje nemaju direktan DNK matching sa grobnicama Glogova 1-9 povezuju sa njom.

Na primeru to izgleda ovako:

Primarna grobnica Glogova 1 je DNK analizom preko ostataka tri tela povezana sa grobnicom Zeleni Jadar 4.

Zeleni Jadar 4 je DNK analizom povezana sa masovnom grobnicom Zeleni Jadar 1

Iz navedenog se vidi da masovne grobnice Glogova nemaju direktan DNK matching sa grobnicom Zeleni Jadar 1.

To ipak nije sprečilo stručnjake ICMP-a da sadržaj grobnice Zeleni Jadar 1 pokušaju predstaviti kao da vode poreklo iz primarne masovne grobnice Glogova. Iz tabele se jasno može videti da takav princip se ne odnosi samo na grobnicu Zeleni Jadar 1, nego i na druge sekundarne masovne grobnice koje takođe nemaju direktan DNK matching sa primarnom.

Ostale masovne grobnice Glogova imaju u 16 slučajeva pozitivno DNK poklapanje sto sa 26 slučajeva iz masovne grobnice Glogova 1 daje ukupno 42 tela za koja su ostaci pored u masovnim grobnicama Glogova pronađeni i u navedenim sekundarnim masovnim grobnicama.

Glogova 2 matching

Glogova 2- Blječeva 1 (3 tela)
Glogova 2- Blječeva 2 (8 tela)

Glogova 3 matching

Glogova 3- Blječeva 2 (3 tela)

Glogova 4 matching

Glogova 4- Blječeva 1 (1 telo)
Glogova 4- Blječeva 2 (1 telo)

Glogova 5, 7, 8, 9 nema poklapanja DNK analizom sa analiziranim sekundarnim grobnicama.

Identifikovana tela u sekundarnim masovnim grobnicama čiji je manji deo posmrtnih ostataka pronadjen u nekoj od primarnih masovnih grobnica
Glogova.

Blječeva 1

Blječeva 1- Glogova 2 (1telo)
Blječeva 1- Glogova 6 (1telo)

Blječeva 2

Blječeva 2-Glogova 2 (3 tela)
Blječeva 2-Glogova 3 (3 tela)

Blječeva 3

Blječeva 3- Glogova 1 (2 tela)

Zeleni Jadar 4

Zeleni Jadar 4-Glogova 1 (2 tela)

Zeleni Jadar 5

Zeleni Jadar 5-Glogova 2 (1 telo)

Budak 2

Budak 2-Glogova 1 (1 telo)

Ukupan broj identifikovanih tela prema podacima ICMP-a koji se mogu povezati sa masovnim grobnicama Glogova:

Grobnica                                     Broj identifikovanih osoba koje se mogu povezati                                                          sa primarnim masovnim grobnicama Glogova

Glogova 1                                                                          196

Glogova 2                                                                           28

Glogova 3                                                                           10

Glogova 4                                                                             2

Glogova 5                                                                           71

Glogova 6 – Glogova 7                                                    20

Glogova 8 – Glogova 9                                                    14

Blječeva 1                                                                            2

Blječeva 2                                                                            6

Blječeva 3                                                                            2

Zeleni Jadar 4                                                                     2

Zeleni Jadar 5                                                                    1

Budak 2                                                                                1

Ukupno 355

Za 355 identifikovanih osoba se može na osnovu DNK analize tvrditi da vodi poreklo iz primarnih masovnih grobnica Glogova, sve ostalo nema uporište bazirano na DNK analizi i predmet je spekulacije i nagađanja.

Da rekapituliramo:

Ukupan broj identifikovanih osoba u masivnim grobnicama Glogova je 341. Od ovog broja za 42 tela manji deo skeleta je pronadjen i u sek. masovnim grobnicama.

Ukupan broj identifikovanih osoba u sek. masovnim grobnicama je 560 . Od ovog broja kao sto se u tabeli vidi za 14 tela je potvrdjeno da je deo skeleta pronadjen u nekoj od primarnih masovnih grobnica Glogova.

Zbrajanjem ova dva broja (42+14) dobije se ukupan broj identifikovanih osoba za koje se moze tvrditi na osnovu DNK poklapanja da su delovi skeleta pronadjeni kako u primarnoj masovnoj grobnici Glogova, tako i u nekoj od sekundarnih masovnih grobnica.

Iz svega navedenog predlazemo veću da u vezi sa ovim nedorečenim ali veoma bitnim tačkama u izveštaju g. Tuce, dotičnog ponovo pozove i da mu se tom prilikom upute konkretna pitanja u cilju izričitog preciziranja njegovog profesionalnog stava po ovim tačkama. Naravno to podrazumeva mogućnost da on taj stav naučno obrazloži i da na taj način doprinese da se otklone nejasnoće i nedoumice u pogledu procene ukupnog broja nastradalih.

Takođe, neophodno je da odbrani budu dostavljeni svi autopsijski izveštaji vezani za navedene grobnice koje su po navodima g. Tuce vezane sa primarnim masovnim grobnicama Glogova kako bi mogli biti nezavisno analizirani.

Tek na osnovu podataka koje sadrže propisno sastavljeni obdukcijski izveštaji – a koje nam, sa izuzetkom već od ranije poznatog materijala MKTBJ, g. Tuco nije stavio na uvid – bilo bi moguće kritički proceniti validnost i domet relevantnih zaključaka.

dr Ljubiša Simić

_______________________

Поднесци вештака Тужилаштва Суда БиХ у Сарајеву др Веде Туце и др Рифата Кешетовића. 

др Ведо Туцо – Извештај вештака у предмету Јевић и остали (2010)

др Рифат Кешетовић – дијаграм повезаности ексхумираних гробница у Кравици

др Рифат Кешетовић – Извештај вештака везано за масовне гробнице у Пилици (2010)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

USASerbia